BORBA

Njegovi putovi su neistraživi, nisu li? Predivan Gospod! Kako je slatko vjerovati Mu. Siguran sam da ste imali predivno vrijeme večeras. I dok sam otvarao vrata tamo prije nekoliko trenutaka i čuo sestru Gertie kako pjeva tu staru pjesmu: “Izdrži, samo još jedan sat,” to me je podsjetilo na moju malu crkvu kakva je bila upravo prije nego što sam onda otišao na polja misionarskog rada. Gledam sada na “Tražite najprije Boga”, ovdje ispred ove stare grede. Sjećam se da je Sammy Davidson naslikao to tamo prije nekih dvadeset i pet godina. Na drugoj strani mislim da stoji: “Gdje ćeš provesti vječnost? Razmisli!” Upravo ovdje je bila žena kod studenca i Daniel u lavljoj jami. O, o! Mnoge stvari su se dogodile od onda.

Otprilike oko pet sati ovog poslijepodneva dobio sam hitan poziv koji je došao sa sela oko trideset - četrdeset milja ovdje dolje, od žene na samrti i veoma drage prijateljice, majke Georgie Carter. A znao sam da ima puno propovjednika koji mogu preuzeti dok se ne vratim. Edith je bila također veoma loše. I dok smo bili tamo, Gospod Bog je došao na scenu i sestra Carter je daleko od umiranja. Tako, zahvalni smo za to.

I sada uskoro dolazi vrijeme za službu večere Gospodnje, mislim da je oko dvanaest sati, kad će je posluživati. Na koliko ste je sati odredili posluživati? [Brat Neville kaže: “Bilo kad sada, bilo kad poslije ovog. Poslije jedanaest i trideset.”] Upravo bilo kad mi… Koliko vas će uzeti večeru Gospodnju večeras? Da vidim vaše ruke. O, to je predivno. U redu, želim reći samo jednu ili dvije riječi. Možda da položim svoj sat ovdje. Za otprilike deset minuta, petnaest, počet ćemo s večerom Gospodnjom. Sada, volite li Ga? Amen. I znam da ste imali veliko vrijeme, zar ne?

Pa, ako to nije brat Thomas Kidd, i sestra Kidd, skroz dolje iz Ohija. Pretpostavljam da su bili gore. O, to je lijepo, nadam se da je na kazeti i da ću je dobiti. Znate, oni ne odustaju. Oni su samo par dana od stote, ali to je ono što mene ohrabruje, vidjeti takve ljude. Pomislite, ja sam star čovjek, a prije nego što sam bio rođen oni su propovijedali evanđelje. I onda ovdje sam ja, star čovjek, a oni ako ne mogu izaći i učiniti da se njihov glas čuje, oni jednostavno uzmu kazetofon i idu od bolnice do bolnice, od kuće do kuće, propovijedajući evanđelje. To je jako dobro. Amen. Sigurno sam sretan zbog njih i zbog svih onih koji su sudjelovali u službama ovdje.

Sada, zapamtite, najavit ćemo to sada, ako bude Gospodnja volja, upravo odmah nakon što crkva bude završena, što oni tvrde da će biti oko desetog veljače, pa, mi…ako bude volja Gospodnja, htjeli bismo uzeti barem osam ili deset dana, ili možda dva tjedna, o tih sedam pečata iz Otkrivenja. I poslat ćemo pozivnice našim ljudima koji nas posjećuju iz okolice, ovdje od doma, i obavijestiti ih dovoljno unaprijed tako da ako imaju namjeru doći… Pa, bit će nam sigurno drago imati vas ovdje. I možda će nam Gospod dati još jedan prikaz Njegove prisutnosti kao što je to učinio zadnji put kad smo završili sa sedam crkvenih doba.

Ukoliko se budete htjeli moliti za nekoga, pa, sjetite se mene uvijek, jer ja sam onaj koji to zaista treba. Sada, malo me je sram uzeti ovih deset, petnaest minuta ovdje kako bih nešto malo rekao prije nego što počnemo, ali pognimo naše glave samo za trenutak.

Gospode Isuse, o, bitka će biti završena jednog dana i neće biti više bolesnih za koje se treba moliti i neće više biti grješnika koji se trebaju pokajati. Ali, Oče, dok je ovaj dan ono što jest, dozvoli da radimo dok imamo svjetla za raditi, jer dolazi čas kad nitko neće moći raditi. Sada, samo za nekoliko trenutaka, Gospode, osjećao bih se loše kad bih zatvorio ovu godinu bez da kažem još nekoliko riječi. Pomogni mi, Oče, molim, da bih mogao reći nešto što će zasaditi hrabrost u srca Tvojih ljudi, da bismo mogli otići večeras nakon uzimanja večere Gospodnje… a shvaćamo da je snaga u večeri Gospodnjoj. Izrael je uzeo večeru Gospodnju prvo dolje u Egiptu, i hodao je četrdeset godina bez da se njihova obuća istrošila ili njihova odjeća poderala. A, od dva milijuna ljudi nije bilo ni jednog bolesnog među njima kad su izašli iz pustare. Gospode, dozvoli da se prisjetimo toga večeras dok pristupamo ovom velikom času. U Isusovom imenu molimo. Amen.

Ako bih trebao reći kontekst kojeg sam zapisao i s kojim sam namjeravao započeti ovo popodne, bili bismo ovdje u pet sati ujutro. [Brat Neville kaže: “To bi bilo u redu.”] Ali želim pročitati samo koju riječ iz... Hvala. Iz Efežana, 6. poglavlje, 12. stih, i samo za par trenutaka sada, radi ohrabrenja.

Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv vrhovništava, protiv vlasti, protiv vladara tame ovoga svijeta, protiv duhovne zloće u visinama.

“Duhovna zloća u visinama.” I htio bih izvući iz toga, za nekih deset ili petnaest minuta, kontekst, ili radije tekst. Želim ga nazvati: “Borba”. Borba je test snage gdje imamo… test snage. Znali smo je imati. Indijanci su znali upaliti vatru i stavili bi toliko muškaraca na ovaj kraj konopa i toliko na ovaj kraj konopa, i potezanje konopa, borba snage, povukla bi gubitničku stranu preko vatre. I sada znamo da ima puno stvari, a mogli bismo ovo bazirati na njima na nekoliko minuta, o borbi, ali ja želim kratko govoriti u ovim minutama o najvećoj borbi koja postoji, to je između crkve i Sotone. Ta velika snaga Sotone. A želimo govoriti o velikoj snazi Božjoj u Njegovoj crkvi.

Sada, ova velika borba se odigrava već mnogo godina. Počela je u nebu, i Sotona je bio zbačen na zemlju i onda je postao neprijatelj Božjim ljudima. I, od onda, on je koristio svu svoju snagu i svoju strategiju kako bi pokušao povući Božje ljude preko plamenova, ili, u njegove plamenove.

I mi znamo tko ima najviše sile, Bog ima. A Bog, kad je dao Svojim ljudima najbolju stvar koju je mogao za boriti se protiv Sotone, bila je Njegova Riječ. Sada, jer Riječ je Bog, i tko je jači od Boga? Tako, Riječ je Bog, i Riječ postaje naša snaga. Bog u crkvi postaje njena snaga koja povlači Sotonu u njegove vlastite plamenove koje je načinio. A potezanje se nastavlja. Sada, Isus je rekao u Marku 16: “U Moje ime izgonit će đavole.”

Sada, znam da postoji stara izreka koju ljudi, ili postoji stara izreka da… i nije tako stara zapravo. Ljudi ne vjeruju u demone u ovom danu. Ali što treba učiniti, po mom mišljenju, je upoznati svog neprijatelja. I upoznati svog neprijatelja, i vježbati za borbu koju ćete imati kad ga susretnete, jer ćete ga susresti. I upoznati ga, upoznati njegove - upoznati što je njegova snaga, i onda vježbati za ovu borbu kad ga susretnete. Jer jedno je sigurno, susrest ćete ga. I stoga vježbate za borbu.

Sada, vježbanje za borbu je baš kao boksač. Njegov neprijatelj kojeg će susresti tamo u borbi, zbog bitke, stvarno dobar borac obično upoznaje i proučava svog protivnika. Proučava njegove udarce, upoznaje kako se on bori, naginje li on naprijed, drži li se natrag, bori li se desnom rukom ili lijevom rukom. On sve ovo proučava. I onda ako je dobar, pametan borac, on si nađe sparing partnera koji će se boriti upravo kao što se bori njegov protivnik, jer će znati sve njegove udarce kad dođe do toga.

I mislim da je to jako dobra stvar za kršćane da rade. Tako je. A sada, ako želite početi vježbati, počnite s Ivanom 3, 16. Zlatno pravilo. Počnite izravno s time, a to će vas baciti na pod. I onda vježbajte nokaut udarce jer ćete ih morati koristiti. Svi to znaju. Morate vježbati udariti svog neprijatelja. I uvijek Bog koristi Svoju Riječ. Moramo zapamtiti da Bog koristi Svoju Riječ da bi porazio Svog neprijatelja. Ako bi Bog mogao izmisliti ili dati Svojim ljudima nešto bolje s čime bi porazili neprijatelja, On bi to učinio. Tako, kao što sam uvijek govorio: “Kad Bog napravi odluku, to je najbolje što postoji. On nikad ne mora mijenjati Svoje odluke.” Tako, prva odluka koju je Bog dao Svojim ljudima u Edenskom vrtu da se bore protiv neprijatelja, bila je Njegova Riječ. Oni su bili utvrđeni s Njegovom Riječju.

I sada će neprijatelj proučavati našu strategiju s Riječju. I sada, Sotona je sve to proučio tako savršeno da, kad je prišao Evi, on je imao najbolju strategiju koju je mogao upotrijebiti na njoj, i to je bilo rezoniranje s Riječju. Sada, nikad nemojte željeti rezonirati s Božjom Riječju. Samo je vjerujte. Nemojte je pokušavati objasniti. Nemojte je pokušavati razumjeti. Sada, ne možete razumjeti Boga, tako Bog je Riječ, i to je jednostavno napravljeno za vjerovati. I to je naša snaga, samo prihvatite Riječ. I svi znaju da će sjeme u ispravnoj vrsti zemlje donijeti od svoje vrste. I mi samo uzimamo Riječ.

A, sada, Eva je prestala rezonirati kad je citirala Riječ njemu: “Bog je rekao: 'Da nisi jeo s njega, u onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti.'”

A Sotona joj nikad nije proturječio. On je rekao: “Sigurno, to je točno.” Ali rekao je: “Vidiš, trebaš nešto novog svjetla. Nešto malo drugačije od onog što je Bog rekao. I ako to učiniš, bit ćeš malo pametnija. Tvoje oči će se otvoriti.”

Ali ona je rekla: “Pa, Bog je rekao da ćemo umrijeti.”

On je rekao: “O, sigurno.” Vidite, tu ste, samo toliko: “Sigurno nećete umrijeti.” Ali Bog je rekao da hoćete, i to rješava to! I to je prekinulo to veliko potezanje konopa i povuklo cijelu ljudsku rasu u smrt jer je Eva slušala rezoniranje protiv Božje Riječi. Sada, sramota je što je to učinila, ali to je učinjeno. Ali sada smo mi ipak utvrđeni i ta veza je sastavljena u Kristu Isusu. Mi to znamo. Bog nam je dao našu najbolju obranu, jednostavno da vjerujemo Njegovu Riječ.

Znate, i mnogi danas govore da nema takve stvari kao što je đavao. Oni vjeruju da je to jednostavno samo misao. Oni to vjeruju. I postoje ljudi koji vjeruju da je Duh Sveti dobra misao, a da je đavao loša misao. Ali ako primijetite, kad Biblija govori o Duhu Svetom, On je rekao: “Kad On, Duh Sveti dođe.” A “On” je osobna zamjenica, vidite. Tako, On je osoba. I đavao je osoba. I demoni su osobe. Da, oni su demoni i oni dolaze na različite načine. Ali oni misle da je to staromodna ideja.

Jedan čovjek se raspravljao sa mnom prije nekoliko tjedana. Rekao je: “Znaš li što ti radiš? Ti samo navodiš te ljude da misle nešto kad im govoriš tu stvar. To je samo promjena misli.”

Susreo sam tu istu stvar u Indiji jednom, kad su ti sveti ljudi tamo gdje smo imali, vjerujem, najveću publiku kojoj sam ikad govorio, u jednoj stojećoj publici od pola milijuna ljudi, i uhvatio sam to rasuđivanjem u Duhu. I oni su vidjeli kako Duh Sveti proziva ljude i proziva ih u publici, i govori razne stvari, i hvata njihove misli. Radže i sveti ljudi, rekli su: “On čita njihove misli.”

Tako nekoliko trenutaka, oko pet ili šest njih je prošlo molitvenim redom, i slijep čovjek je došao. I on je bio potpuno slijep, a njegove oči su bile bijele poput moje košulje. I rekao sam: “Sada, ovdje je slijep čovjek, svi mogu vidjeti da je slijep.” I rekao sam: “Kad bih mu mogao pomoći, ja bih to učinio, ali jedini način na koji bih to mogao učiniti bilo bi po daru, možda reći nešto što je on učinio i to bi dalo misao da ukoliko Bog zna što je on učinio, On zasigurno zna što će on učiniti.” Tako, rekao sam: “Sada, gledajući na njega,” rekao sam, “sada, on je obožavatelj sunca. Slijep je dvadeset godina.” I kada je to prevoditelj rekao, to je bilo točno. Rekao sam: “On je oženjen čovjek. Njegova žena je relativno niska i on ima dva sina, jednog od oko sedam, a drugog od devet.” To je bilo točno tako. Prozvao je njihova imena, koja su bila.

Onda vani u publici, na mjestu gdje su bili ljudi, došao je taj val od tamo: “To je nešto mentalno, to je nešto nalik tjelesnom čitanju njihovih misli.”

Onda sam pomislio: “Gospode, kad bi mi samo pomogao. Trebam Tvoju pomoć, Gospode. Ovi ljudi pokušavaju to označiti telepatijom. A to nije, i Ti to znaš, Gospode.” Još sam iznio Pismo gdje Isus kaže da On ništa ne čini dok Mu to Otac ne pokaže. I onda, okrenuvši se da bih pogledao na čovjeka ponovno, vidio sam Njega tamo gore u viziji s jednako dobrim očima kao što su moje. Pomislio sam: “Sad je vrijeme.”

Rekao sam: “Ovaj čovjek je obožavatelj sunca, sada, i on je oslijepio.” Rekao sam: “Sada, tamo su muslimanski svećenici, i tamo su svećenici sikha, jaina, i drugih vrsta religija, budista. Sada ovaj čovjek želi primiti nazad svoj vid. Sada, rekli biste da je on obožavao stvorenje umjesto stvoritelja. Ja to vjerujem, također. Ali ovdje mi sjedimo večeras.”

Rekao sam: “I bili smo - danas sam ugošćen u jainskom hramu gdje je bilo sedamnaest različitih religija na razgovoru sa mnom i svaka od njih je protiv Krista, svaka!” I rekao sam: “Sada, i mnogi od vas muškaraca bili ste tamo dolje. Sada, ukoliko je Krist toliko u krivu, onda ovaj čovjek želi biti ispravan, a sigurno Bog stvorenja koji je načinio svijet je jedini koji mu može dati njegov vid. To je razumno.”

I rekao sam: “Sada, ukoliko bilo tko od vas ljudi, muslimani su ovdje vodeća religija, ukoliko muslimanski svećenik dođe ovdje i da mu njegov vid, onda ću ja slijediti muslimane, ili ako budistički svećenik dođe dati mu njegov vid. Ali neka Bog koji ga je stvorio… Bog, nečiji Bog negdje, jer mora biti, ne možemo imati stvorenje bez stvoritelja. I to će zahtijevati stvoritelja da stvori vid u njegovim očima. On je bio slijep dvadeset godina zbog gledanja u sunce, misleći da će otići u nebo ako to bude činio. Čovjek je to učinio u neznanju.”

Rekao sam: “Što biste vi budistički svećenici učinili? Samo biste promijenili njegov način razmišljanja. Rekli biste da je u krivu.” Oni proslavljaju svoje umrle pretke. I rekao sam: “Sada, mislili biste da je… rekli biste da je u krivu, ali što biste učinili? Promijenili biste njegov način razmišljanja.” I rekao sam: “Što bi muslimani učinili? Promijenili njegov način razmišljanja. Sikhi, jaini i tako dalje, promijenili njihov način razmišljanja.”

Rekao sam: “Mi imamo istu stvar u Sjedinjenim Državama. Svi metodisti žele načiniti da svi baptisti postanu metodisti, a pentekostalci žele uzeti sve metodiste i načiniti ih pentekostalcima. To je promjena misli. Ali to nije ono o čemu mi pričamo. Mi pričamo o Bogu, stvoritelju.” I rekao sam: “Sigurno bi stvoritelj govorio.” I ne bih to rekao da ta vizija nije bila tamo, ni slučajno. I rekao sam: “Sada, ako jedan, neka On bude Bog, dođe i da mu njegov vid.” I rekao sam: “Sada izazivam svakog radžinog svećenika ili svetog čovjeka, ili bilo koga što god on bio, dođi i daj mu njegov vid i ja ću slijediti tvoju filozofiju, napravio si obraćenika.” To je bila najtiša gomila ljudi koju sam ikad čuo, vidite. Nitko to nije učinio.

Rekao sam: “Zašto ste tako tihi?” Rekao sam: “Razlog tome je taj što vi to ne možete učiniti, a ne mogu ni ja. Ali Bog neba koji je podigao Svog Sina Isusa Krista, čije smo mi sluge, mi je upravo pokazao viziju da će čovjek primiti svoj vid,” vidite. Rekao sam: “Sada, ako ne bude tako, onda me možete istjerati iz Indije. Ali ako bude tako, svaki od vas duguje svoj život Isusu Kristu. Želim vas pitati, koliko vas će ovdje dati svoj život Kristu ako ovaj slijep čovjek primi svoj vid? Vidite svoje svećenike, nitko ne dolazi ovdje gore. Zašto ne dolaze ako su vam rekli da je njihova religija tako velika i tako slavna? Zašto netko ne dođe i ne kaže nešto?” Nitko nije došao. Rekao sam: “Onda vi ljudi tamo vani, ako vidite ovog slijepog čovjeka kako stoji ovdje…”

I gore je došao liječnik pregledati njegove oči. Zavrtio je svojom glavom. Rekao je: “On je slijep.”

I tako sam rekao: “Sigurno, slijep je.” Ali rekao sam: “Ako mu Bog da njegov vid, koliko vas će služiti Isusu Kristu?” I koliko daleko sam mogao vidjeti, ocean crnih ruku. Okrenuo sam se čovjeku i rekao: “Gospode Isuse, neka bude znano da si Ti Bog.” Čovjek me je zgrabio oko vrata, a tamo je sjedio i gradonačelnik Bombaja, zgrabio je njega oko vrata, vidio je dobro kao bilo tko drugi.

Što je to? To je zapravo sila! Bog je Bog, a Sotona je Sotona! Ako ne vjerujete u đavola… kad sam počinjao s radom, jurišao sam strmoglavo na njega svaki dan. Nemojte mi govoriti da đavao ne postoji jer ja znam bolje. Moram se boriti s njim svaki dan. Tako, znam da postoji đavao. I morate biti izvježbani kad ga sretnete. Ne izvježbani u psihologiji, ne izvježbani u obrazovanju, već izvježbani Duhom Svetim. Božja sila u Njegovoj Riječi da je očituje. Upoznajte svog neprijatelja. O, kako je on okrutan!

Kako bih volio stati ovdje sada i osloniti se na to, vratiti se nazad kroz Bibliju i pokazati vam ljude tamo nazad koji su se susreli licem u lice. Kako u borbi s neprijateljem, utvrdili su se Riječju Božjom. Noa je imao iskustvo s tim i on je znao da mu je Bog rekao da će padati kiša. I borba je bila između znanosti i Riječi Božje. Znanost kaže: “To se ne može dogoditi.” Bog kaže: “To će se dogoditi.” Amen.

Ta ista stvar postoji i danas. To će se dogoditi! To se događa! Postoje đavoli! Ali Isus ih je istjerivao i dao je Svojoj crkvi autoritet da čini isto tako: “Izgonite đavole u Moje ime!” On je istjerao sedam đavola iz jedne lijepe žene jednog dana. I rekao je: “Kad nečisti duh iziđe iz čovjeka, on prolazi bezvodnim mjestima, vraćajući se onda povede još sedam drugih đavola sa sobom.” Sada, to pokazuje ako je čovjek bio očišćen od đavola, tamo je bilo nešto u njemu što je izašlo vani. Đavao je izišao vani! Sada, kad je đavao izišao vani, to pruža Bogu priliku da uđe unutra. Tako, i kad on iziđe vani, neka Duh Sveti uđe unutra. Nemojte to samo ostaviti tako. Ako učinite samo pokajanje od svojih grijeha i nastavite, onda ćete biti gore nego ikad. Ali uzmite to mjesto gdje je jednom živio Sotona i okupirao ga, napunite ga Duhom Svetim Božjim i onda ćete imati snagu Božje Riječi u sebi, objavljenu, i izbacite đavole. Borba je u tijeku. Večernja svijetla sjaje. Božji Duh Sveti je prisutan.

I sada otprilike su samo tri minute do vremena kad će se pištaljke oglasiti, i bit će ponoć. Onda dok budemo napuštali ovu zgradu da bismo otišli na naša različita mjesta i domove, i susreli vanjsku stranu, i susreli svijet, nemojmo ići kao u prijašnjim vremenima. Pođimo u sili Njegovog uskrsnuća. Pođimo u imenu Isusa Krista, sa zastavom podignutom visoko i s vjerom u Njegovu Riječ da bismo rukovali dvosjeklim mačem, sa štitom i punim oklopom Božjim na sebi u susret neprijatelju, jer on postaje snažniji i silniji svakim danom. “Kad neprijatelj nahrupi kao poplava, Duh Gospodinov će podići stijeg protiv njega.”

Ako smo došli na kraj s ovim stvarima koje mi… i tajne Božje su bile ispunjene kod nas, tražimo više snage, snage za uznesenje, da bismo susreli goru silu, to će uznijeti crkvu i odvesti je u slavu. Moramo to imati. Susretnimo '63. s izazovom da smo mi sluge živoga Boga! I kao Šadrah, Mešah i Abednego od davnina, nećemo se pognuti pred đavolima ovog svijeta i uzeti natrag ovu stvar koju - o kojoj smo pričali, već pritisnimo u bitci.

Osjećam se večeras, dok očekujemo te zviždaljke, slično kao što se David osjećao te strašne vruće noći kad je ležao tamo pod dudovim grmljem, a neprijatelj je dolazio. Kakav je to čas morao biti za Davida! Kakav čas za njega dok je ležao tamo! Nije znao kako krenuti, nije znao kuda proći jer je znao da je nadmašen u brojnosti. Ali, odjednom, čuo je zvuk vjetra kako prolazi vrhovima grmlja. Znao je da je Bog krenuo pred njim i otišao je u bitku. Osjećam se tako nekako večeras, poslije poruke od sinoć, ležim u najtamnijem času s kojim sam se ikad susreo u svom životu. Osjećam se kao Izaija u hramu nakon što je vidio te anđele, ja sam čovjek nečistih usana i prebivam među ljudima nečistih usana. Ali slušajte, moram to susresti na neki način i jedino što čekam je čuti taj juriš kroz dudovo grmlje da bih otišao susresti neprijatelja gdje god on bio. Bože pomogni nam da to učinimo.

I sada mislim da je jedna minuta do dvanaest sati. I '62. sa svim svojim će proći. Pustimo je da prođe.

Ustanimo na naše noge, svi mi. Borba je u tijeku. Svatko od vas, Pavao je rekao: “Ono što je za mnom zaboravljam,” sve naše pogreške prošlih godina, “težim prema cilju uzvišenog poziva.” Sve moje pogreške koje sam napravio svih ovih godina, oprosti mi zbog njih. Bože, oprosti mi. Crkvo, oprosti mi. I u službi u kojoj sam iznevjerio, osjećam… Bože, oprosti mi zbog toga. Crkvo, oprosti mi moje pogreške. I težit ću prema cilju uzvišenog poziva u Kristu Isusu. Što god sutra donosi, ja ne znam, ali znam tko drži 1963..

Podignimo svoje ruke Bogu i pomolimo se na vlastiti način dok činimo ispovijedanje i tražimo od Boga da nam pomogne u ovoj slijedećoj nadolazećoj godini.

Nebeski Oče, dok stojimo ovdje, dok mnoge misli izumiru u našim srcima, i o pogreškama iz prošle godine, i kako se približavamo smrti '62. i rođenju '63., o Bože, možemo li biti jednu stepenicu više na ljestvama, dok ne vidimo Isusa i Njegov program. Mogu li svi ovdje, Gospode, u molitvi, dok stara godina umire i novo rođenje nove godine dolazi, neka bi grijesi i nevjera starog čovjeka umrli u našim srcima, a novo rođenje došlo s 1963., kao kad navali silan vjetar koji može ispuniti naša bića i načiniti nas novim stvorenjima u Kristu.

Načini nas pogodnim slugama. Oprosti našu prošlost. Blagoslovi našu budućnost. Vodi nas, o Gospode Bože, Tvojom moćnom rukom, Jehovo. Blagoslovi ove propovjednike ovdje. Blagoslovi sve laike, sve posjetitelje. Budi s nama, Gospode. Mi smo Tvoje sluge i predajemo sebe u potpunosti Tebi u 1963. da bi sila Tvog Duha mogla imati više nadmoći u našem životu i u našim bićima. Pomogni nam, Bože. Oprosti nam i pomogni nam, molimo. Podigni moćne ljude! Podigni moćne ratnike vjere! Otvori ove godine, Gospode, tu skrivenu manu, tu stijenu ispod stijene, da bismo mogli vidjeti program Božji. Okruni piramidu našeg života, Gospode. Stavi završni kamen, Kriste Isuse, na svakog pojedinog od nas. Neka Njegovi veliki, veličanstveni, sveti blagoslovi budu na svima nama. Neka vatra Duha Svetog dođe na nas. Neka sila uskrsnuća bude objavljena. Bože, kako Ti zahvaljujemo za ovo. Mi smo Tvoji. Mi se predajemo u potpunosti Tebi, Gospode.

Dok odlazim tamo, ne znajući gdje ili kako ili što da činim, vjerujem Tebi svemogući Bože, da ćeš me Ti voditi, Svog beskorisnog slugu, da bih mogao biti iskorišten za čast i slavu Svemogućeg. Daruj to, Oče.

Primi naše molitve. Blagoslovi naše napore. Iscijeli bolesne i slabe, oboje duhovno i tjelesno. I načini nas Tvojim slugama. Mi smo glina, Ti si lončar. Oblikuj nas, svakoga, na Svoj način, da bismo mogli stajati zajedno s Isusom Kristom kao članovi Njegovog tijela. Jer mi to tražimo u Isusovom imenu i radi Njega i radi evanđelja. Amen i amen.

[Brat govori u drugom jeziku. Drugi brat daje tumačenje. “Moj narode, želim ti reći da sam Ja jedan i jedini Bog i osim Mene nema drugog. Ja sam Gospod stvorenja. Ja sam Riječ koja ti je objavljena. Ja sam Riječ koja dolazi pred tebe čak i ove noći kroz silu Duha Svetog. Nisam li rekao da ću doći na taj način? Nisam li ispunio Riječ, svaku točku i svaku liniju? O, moj narode, govorim tebi, pogledaj gore, jer približilo se tvoje otkupljenje i već je pred vratima.

Ja govorim tebi: Ako nastaviš biti skroman i ne budeš se oslanjao na svoje vlastito razumijevanje, već budeš slijedio Mene, zaista ćeš naći milost u Mom pogledu. Govorim ti da si vidio Moju slavu pred sobom i nastavit ćeš gledati Moju slavu ako budeš ostao u istini kao što si je čuo. Govorim ti da se mnoge čudne stvari mogu dogoditi u danima koji dolaze. Neka bi Moja Riječ bila utvrđena u tvom srcu. Neki bi bila ispisana u tvom životu da se ne bi okretao desno ili lijevo, već imao svoje oči uprte na Mene. Jer Ja sam ljubomoran Bog i dani se bliže kraju kad će sva istina biti otkrivena tebi i ti ćeš stajati sam, a ipak ćeš biti zajedno.

I Ja govorim tebi da nijedan neće otići. Nijedan neće biti napušten. Nijedan neće biti ostavljen bez vođe. Nijedan neće biti ostavljen bez istine. Nijedan neće biti ostavljen bez utjehe. Nijedan neće biti ostavljen bez svog Boga jer Ja sam tvoj Bog i Ja sam u tvojoj sredini. Vidim Svoj narod, čuo sam njihovu bol, čujem njihov plač prema Meni i izbavit ću te kao što sam izbavio Svoj narod od davnina iz Egipta. Izbavit ću te kao što sam došao u punini Svoje prisutnosti, kao što sam došao u velikoj sili i otkrivenju. Bit ću s tobom. Stoj čvrsto i ne miči se. Tako govori Gospod.“]

Hvala Ti, Oče, Bože. Zahvaljujemo Ti za ovaj novogodišnji poticaj koji nas šalje s nadom i s utjehom, znajući da kroz govorenje ovih riječi ovim ljudima koji nisu znali da je poruka istinita, a Ti tražiš od nas da ostanemo vjerni njoj. Mi ćemo učiniti sve što znamo, Gospode, da bismo ostali vjerni Tebi i Tvojoj Riječi.

Primi nas u imenu Onoga koji nas je sve naučio da se trebamo moliti ovako [Brat Branham i zajednica se mole zajedno]: “Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje. Neka dođe kraljevstvo Tvoje. Neka bude volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas. I oprosti nam duge naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim. I ne uvedi nas u napast, nego nas izbavi od zla: jer Tvoje je kraljevstvo, i sila, i slava zauvijek! Amen.”

Neka vas Gospod blagoslovi i čuva. One koji sada moraju ići svojim domovima. Sada je pet minuta nakon, pet minuta je u '63. Sada, neka vas Gospod blagoslovi. A vi koji želite ostati na večeri Gospodnjoj, vi ste jednostavno dobrodošli ostati, bit će nam drago imati vas. Ovo nije zatvorena večera Gospodnja, ona je za svakog vjernika koji je u zajedništvu s Kristom. Dobrodošli ste ostati i uzeti večeru Gospodnju s nama. A razlog zbog kojeg ovo činimo je zato što je ovo prva stvar. Mi započinjemo putovanje. A Izrael, prije nego što su započeli putovanje, ubili su janje i pojeli gorko bilje, i započeli putovanje. A ja sam razmišljao: “Kako je to prigodno večeras!” Janje je bilo ubijeno, bilo je pripremljeno, blagdan, i ponoć je. To je kad su ga oni jeli, znate, u ponoć. Tako hajdemo… Vi koji želite ostati s nama i pripremiti se za putovanje koje dolazi, koje je pred nama, bi će nam drago imati vas. Bog vas blagoslovio.

A vi koji sada morate otići, možete ići svojim domovima, neka Bog bude s vama dok vas ponovno ne sretnem. Ostatak vas može sjesti i onda ćemo početi večeru Gospodnju. Sestre će…

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Dok se ne sretnemo kod Isusovih nogu,

Dok se ne sretnemo,

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Neka Bog bude s vama dok se ne sretnemo ponovno.

Otpjevajmo to ponovno dok čekamo, znate, na one koji izlaze. Možemo se utišati, i onda ovo je veoma svečana stvar. Pročitat ću nešto iz Pisma ovdje samo za trenutak što je veoma, veoma, veoma dobro. A sada otpjevajmo ponovno.

Dok se ne sretnemo.

Rukujmo se s nekim. Ako je nešto pogrešno u vašem životu, ta osoba kojoj ste učinili loše je ovdje, odite sada k njima i ispravite to.

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Neka Bog…

(Bi li klavirist došao za klavir, molim?)

…s vama dok se ne sretnemo ponovno.

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Dok se ne sretnemo kod Isusovih nogu,

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Neka Bog bude s vama dok se ne sretnemo ponovno.

On brine za tebe,

On brine za tebe,

Kroz sunce ili sjenke,

On brine za tebe.

Otpjevajmo to još jednom.

On brine za tebe,

On brine za tebe,

Kroz sunce ili sjenke,

On brine za tebe.

Zar to nije predivno? Otpjevajmo to još jednom dok se oni utišavaju.

On… (samo zatvorite svoje oči) za tebe,

On brine za tebe,

Kroz sunce ili sjenke,

On brine za tebe.

Nebeski Oče, tako smo sretni što smo otkrili da je to istina, u našim najtamnijim vremenima ili kad sunce sja, On nikad ne napušta ni ne zaboravlja. Tako smo sretni za to što je naše povjerenje izgrađeno na ničem manjem nego na Isusovoj krvi s pravednošću. Ne uzdamo se, Gospode, u slavu ovog svijeta. Mi se uzdamo! Ne usudimo se uzdati se u sebe, već se u potpunosti oslanjamo na Isusovo ime. Kako Ti zahvaljujemo, Oče.

Sada upravo se spremamo imati učešće u jednom od nekolicine prirodnih stvari koje si nam Ti ostavio. Jedna od njih je bilo krštenje, druga je bila večera Gospodnja, i slijedeća je bila pranje nogu. O Bože, mi ulazimo u to svečano, znajući da je ovo Janje pashalno Janje. Veliko putovanje pustarom leži pred djecom. Krv mora biti prvo stavljena na ovratnik, prije nego što se pashalno janje može uzeti.

Bože, ispitaj naša srca sada. Je li krv tamo, Gospode? Ako nije, molimo da je Ti primijeniš upravo sada, uzmeš naše grijehe i prekriješ ih, i oni će biti otpušteni od nas, Gospode, grijesi ovog svijeta, da bismo mogli biti sveti i naočiti našem Ocu sada dok dolazimo uzeti tijelo i prolivenu krv našeg Janjeta, Božjeg Sina, našeg Spasitelja. Ispitaj naša srca dok čitamo, Oče, i onda nas načini Svojim vlastitima. Jer mi to tražimo u imenu Janjeta, Isusa Krista. Amen.

U knjizi Korinćanima, 11. poglavlje, htio bih pročitati nekoliko stihova, počinjući s 23. stihom čitam ovo. To Pavao govori Korintskoj crkvi.

Jer ja od Gospodina primih to što sam vam i predao: Gospodin Isus one noći kada bijaše izdan uze kruh

I, zahvalivši, razlomi ga i reče: “Uzmite, jedite: ovo je moje tijelo, koje je za vas slomljeno. To činite meni na spomen.”

Isto tako uze i čašu nakon što je… večerao.

Oprostite, dozvolite da to ponovno pročitam.

Isto tako uze i čašu nakon što je večerao rekavši: “Ova čaša je novi savez u mojoj krvi: ovo činite… na spomen… kada god je pijete, meni na spomen.”

Jer kada god jedete taj kruh i pijete tu čašu, smrt Gospodinovu navješćujete dok on ne dođe.

Zato će, tko god jede taj kruh i pije ovu čašu Gospodinovu nedostojno, biti kriv za Gospodinovo tijelo i krv.

Neka, dakle, čovjek sam sebe ispita pa onda jede od toga kruha i pije iz te čaše:

Jer onaj tko jede i pije nedostojno, osudu svoju jede i pije ne razlikujući tijelo Gospodinovo.

Zbog toga su među vama mnogi slabi i boležljivi, i spavaju mnogi.

Jer kad bismo sami sebi sudili, ne bismo bili osuđeni,

ali kad nam sudi Gospodin, on nas odgaja da ne budemo sa svijetom osuđeni.

Stoga, braćo moja, kad se sastajete jesti, pričekajte jedni druge.

Ako je tko gladan, neka jede kod kuće: da se ne sastajete na osudu. A drugo ću urediti kada dođem.

Kad razmišljam o ovome, najsvečanije vrijeme! Također je pisano da kad je ova večera Gospodnja bila dana po prvi put i pranje nogu… koje moramo izostaviti večeras jer nemamo vode. Sva voda je isključena i čak nismo imali toaletne objekte večeras jer su jednostavno morali to povezati najbolje što su mogli da bismo mogli imati ovu službu večeras. Ali učinit ćemo kao što su rekli, vjerujem da je Luka to iznio, da “kad otpjevaše hvalospjev, odoše.” Ali znate li što ovo predstavlja? Znate li da na početku kad je ova naredba prvi put bila dana Izraelu, dolje u Egiptu, oni su bili na svom putu u obećanu zemlju. I tako se i mi osjećamo noćas, da smo na putu u obećanu zemlju. A putovanje je pred nama.

A oni su imali znak, da kad anđeo smrti prođe, da tamo mora biti krv na vratima ili je najstariji sin ili najstarije dijete umrlo u kući. Zamisao je bila, i pravo značenje je bilo, prvo primijeniti krv. Jeste li primijetili kako je to Pavao postavio ovdje? “Ako tko jede nedostojno, osudu svoju jede i pije ne razlikujući tijelo Gospodinovo,” što predstavlja istu stvar, da smrt, duhovna smrt, počiva na osobi koja bi sudjelovala u večeri Gospodnjoj nedostojno. To bi značilo, vani opijati se i zanositi, i živjeti kao svijet, i doći u crkvu za Gospodnji stol. Ne biste trebali to činiti. Sada, očistimo naša srca i očistimo naše ruke i naše umove od zlog razmišljanja, da bismo mogli doći za Gospodnji stol u poštovanju i sveto, pošto znamo da povezujemo sebe s našom žrtvom, Kristom Isusom, koji je naše jedino spasenje.

Sada večeras, način na koji to radimo, pošto jedan od starješina stoji ovdje, brat Zabel. I mislim, brate Zabel, večeras, ako bi prvo pozvao s bine, tako da ovi ljudi s bine mogu doći i formirati prvi red ovdje, ako bi htio. Sada, brat Zabel će vas usmjeriti za nekoliko trenutaka, odmah nakon što zamolimo blagoslove na večeri Gospodnjoj.

Ovaj košer kruh, kojeg su napravili kršćani, je beskvasan kruh. I ako primijetite, kad ga stavite u usta, vrlo je hrapav, da bi bio gorak. Naboran je i slomljen, oštećen, to predstavlja slomljeno, oštećeno tijelo našeg Gospoda Isusa. O, kada samo pomislim na to, moje srce kao da preskoči! Kad pomislim da je bio oštećen i ranjen, i udaren, nevin Sin Božji! Znate li zašto je On to učinio? Jer sam ja bio kriv. I On je postao ja, grješnik, da bih ja kroz Njegovu žrtvu mogao postati kao On, sin Božji. Kakva žrtva!

Pognimo naše glave. Najsvetiji Bože, dok držim u ovoj metalnoj posudi večeras ovaj kruh koji predstavlja slomljeno, oštećeno, ranjeno, udareno tijelo našeg Gospoda, gdje je taj prorok povikao: “Ali on bijaše ranjen za naše prijestupe, satrt za naše opačine, kazna za naš mir bijaše na njemu, njegovim ranama mi smo iscijeljeni.” O, kako se prisjećamo toga, Gospode! Dok povezujem sebe s tom žrtvom večeras, i ova zajednica isto tako, Gospode, sa žrtvom, možemo li se prisjetiti našeg Gospoda, Njegove smrti i Njegovog bičevanja, i sve kroz što je On prošao zbog nas, dok uzimamo ovaj kruh u naša usta. Bože, mi smo nedostojni ljudi. Mi nismo pogodni za tako svetu stvar. Tako neka Tvoja svetost, Gospode, Tvoja prisutnost i Tvoja krv očiste naša srca. I dok to primamo, možemo li naumiti u našim umovima da Ti stalno služimo danju i noću sve dane našeg života. Sada posveti ovaj kruh za njegovu namijenjenu upotrebu. Mi to tražimo u Isusovom imenu. Amen.

I ja držim ovo u svojim rukama otprilike trideset i tri godine službe u kojoj sam služio mom Gospodu, i ja se sramim sebe. Ali razmišljam, što bih učinio kad bih držao doslovno dvije kapljice Njegove krvi u svojoj ruci večeras? Što bih učinio s tim? Ali, znate, imao sam u svojoj ruci večeras, u Njegovom pogledu, veće, to su kupljeni Njegovom krvlju, Njegova crkva. Tako kad držim ovo, sok ovog grožđa, razmišljam o tome. On je rekao: “Neću piti od ovoga trsova ploda do onoga dana kada ću ga, novoga, piti s vama u kraljevstvu Oca svojega.” Onda primijetite da kad se završi rat s grijehom, prva stvar koju ćemo napraviti kad stignemo na drugu stranu, uzet ćemo večeru Gospodnju, Gospodnju večeru.

Pognimo naše glava sada dok blagoslivljamo ovo vino. Naš nebeski Oče, kad pomislim, dok držim ovo vino ovdje koje predstavlja krv Isusa, kako su kroz tu tekuću krv moji grijesi odneseni. Stavljeni su u more zaborava da se ne spominju više. I ovom krvlju, umirući dječak je ležao tamo u bolnici, i Ti si me spasio. O Bože, kako Ti zahvaljujem, Gospode. I onda si mi dao punomoć, kroz Duha Svetog, voditi ljude do Golgote i pokazati im put doma. Hvala Ti, Oče. I sada posveti ovo vino za njegovu namijenjenu upotrebu. I može li svaka osoba koja učestvuje u ovom zavjetu večeras primiti duhovnu i fizičku snagu za putovanje pred nama. Jer to tražimo u Isusovom imenu. Amen.

[Večera Gospodnja se poslužuje zajednici. - Urednik] Stajati ovdje i promatrati obitelji kako dolaze. Tako će biti jednog od ovih dana, obitelj za obitelji, red za redom, skupina za skupinom, jedan za drugim. Kad Ga sretnemo, kakvo će to vrijeme biti kad će se sav ljudski život koji je bio na zemlji, koji je vjerovao u Njega i uzdao se u Njega, sresti tamo toga dana. Zar to neće biti predivno?

Moramo izostaviti pranje nogu večeras zbog vode. Nemamo dovoljno objekata baš sada, a bit će popravljeni uskoro, nadamo se. Oni napreduju dobro i brzo rade na novoj crkvi. Nekako mislim da je ovo jako prikladno imati večeru Gospodnju na počeku godine ovako, u ovo doba dana.

Sada, vi koji ste izvan grada, vozite zaista pažljivo sutra kad budete išli doma. Neka Bog bude s vama. I vi ovdje iz zavičaja, iz blizine, neka Bog bude s vama i pomogne vam. A sada, ako je Gospodnja volja, i ja moram otići zbog ovog nadolazećeg skupa u Arizoni, i onda ako je Gospodnja volja, bit ću nazad s vama zbog “Sedam pečata”, upravo kako sam obećao. Sigurno želim vaše molitve. Trebam vas zaista puno, tako ne zaboravite moliti za mene. I neka vam sve ide na dobro. I ja sigurno cijenim vašu prisutnost i kako ste slušali što sam rekao iz evanđelja. Vjerujem da radimo promjenu sada. I zahvalan sam za vašu ljubaznost.

I mnogi od vas voze milje i milje da biste došli čuti jednostavnu osobu kao što sam ja koja pokušava donijeti Riječ Božju. Siguran sam da postoji nešto više od mene što ste došli čuti, jer ja nemam ništa što bih ponudio. Ja sam neobrazovan, bez ugleda, nema ništa u vezi mene. Onda kad vidim ljude kako voze stotine i stotine milja, i stoje i čekaju ovdje, dva sata ujutro, to nije zbog nečega što ja imam. To je Krist. Tako mi je drago što Ga ljubite. I ja Ga ljubim također. I zajedno Ga ljubimo. I zbog toga što Ga ljubimo, nikad se nećemo morati rastati. Možemo se razdvojiti na kratko ovdje, kako vrijeme ide, ali bit ćemo zajedno ponovno. To mi je bila ambicija, voditi ljude na to mjesto.

I sada za početak nove godine, želim reći, ne “Sretna vam Nova godina”, želim vam reći ovo: “Bog vas blagoslovio.” I ako On to učini, to je sve što vam je potrebno za nadolazeću godinu. A ja vjerujem da On hoće.

I Njegovom milošću, pokušat ćemo sljedeće godine, ako će me On poštedjeti, poštedjeti vas, Njegovom milošću nadam se da ću biti bolji pastor slijedeće godine nego što sam bio ove godine. Nadam se da ću biti bolji sluga Kristu. Pokušat ću naporno truditi se živjeti bliže, istinitije, da bih donio poruku upravo kako mi je On daje. Donijet ću vam je najbolje što znam, ne uskratiti ništa što On bude htio da vam dam. Učinit ću sve što znam. I ja znam da vi osjećate isto. Osjećate kao da svi želimo raditi zajedno sada, jer večernja svjetla sigurno već svijetle, i sunce je daleko zašlo. Zemlja se hladi, znamo to, duhovno govoreći, crkva se hladi i probuđenje je završeno. Ne znamo što slijedi, ali uzdat ćemo se u Boga za to, što god to bilo. I sada kao što ponekad…

Želim da zapamtite da crkva ovdje ima jednog od najvećih pastora koji postoji na svijetu, brata Ormana Nevilla, svetog čovjeka, dobrog čovjeka. I u mojoj nenazočnosti, brat Neville ima punu ovlast kao da sam ja ovdje. Staratelji, đakoni i tako dalje, ostaju u svojim dužnostima kao što to i rade. I ovo je naš glavni štab. Ovo je mjesto gdje smo stacionirani, upravo ovdje.

Billy Paul neće biti sa mnom tamo, samo na skupu, vratit će se nazad ovdje. Posao i sve ostalo obavlja se ovdje upravo isto. Samo odlazeći tamo, to ne znači da vas napuštam. Samo idem, razumijete, to je samo vizija. Ne znam što znači. Nadam se i vjerujem da će to biti za poboljšanje cijele crkve. I znam da će to biti bolje za sve nas ako budemo slijedili vodstvo Gospoda. To je sve što znamo činiti. To nije lako za mene. Sjećam se jednom prije nego što sam morao otići daleko od crkve. Neki od vas starosjedioca sjećate se toga, kako to jednostavno nisam mogao učiniti! Volim ljude.

Kad sam bio mali dječak, nisam bio voljen. Niko nije mario za mene kad sam bio dijete. Kad sam saznao da me netko voli, umro bih za njih, jer me je netko volio, netko je mario. Jednom sam se penjao na stup i moja kuka se skliznula na starom cedrovom stubu, a čvor je bio gore visoko, i ja sam ga udario sa svojim podupiračem i okrenuo se, pao sa nekih petnaest stopa na ruku. Gospođa je vrisnula i nekako se potapšala ovako. Uvijek sam volio tu gospođu, ona je marila. Ona je bila netko tko je mario. I uvijek sam mislio: “Svakog tko je mario za mene, volio sam ih.”

I ovdje ne tako davno bio sam u centru grada, razmišljao sam o danima koji su prošli i što je Bog učinio za mene, i sigurno to cijenim. I zahvalan sam vam za vašu ljubav i zajedništvo. I nikad ne bih pokušao voditi vas pogrešno. To će uvijek biti ispravnim putem, po mom najboljem znanju. I pogledajte u moju arhivu, nikad nisam ništa rekao za sebe, to je uvijek bio Isus Krist, vidite? Pokušao sam stajati upravo toliko blizu Njegove Riječi koliko sam znao stajati, da bih vas vodio i upućivao na ovo mjesto.

Predajem vas sada u ruke brata Nevilla, prvo u ruke Božje, i onda u ruku - brigu brata Nevilla, da bi vodio crkvu i pazio na nasljedstvo dok ne budem mogao imati ovaj skup i ne vratim vam se ponovno. Nadam se da ću vam do tog vremena moći donijeti veliko otkrivenje od Boga koje će uzbuditi svako srce i proslaviti crkvu Božju.

Obično uzimamo večeru Gospodnju… ne želim više govoriti, znate kako se osjećam. I mislim na pjesmu koju bismo trebali otpjevati upravo sada: “Moja vjera gleda gore prema Tebi, Ti Janje s Golgote.” I dok stojimo i pjevamo to, rukujmo se jedni s drugima i recimo “Bog te blagoslovio.”

Moja vjera gleda gore prema Tebi,

Ti Janje s Golgote,

Božanski Spasitelju,

Čuj me sada dok se molim,

Uzmi sve moje grijehe,

O, neka od ovog dana

Budem potpuno Tvoj.

Sada podignimo svoje ruke k Njemu.

Moja vjera gleda gore prema Tebi,

Ti Janje s Golgote,

Božanski Spasitelju,

Čuj me sada dok se molim,

Uzmi sve moje grijehe,

O, neka od ovog dana

Budem potpuno Tvoj.

Dok se ne sretnemo! Otpjevajmo: “Dok se ne sretnemo ponovno.” Svi sada.

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Dok se ne sretnemo kod Isusovih nogu.

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Neka Bog bude s vama dok se ne sretnemo ponovno.

Dok se ne sretnemo, dok se ne sretnemo,

Dok se ne sretnemo kod Isusovih nogu.

Dok se ne sretnemo,

Neka Bog bude s vama dok se ne sretnemo ponovno.

Pognimo naše glave sada. Brate Neville, zašto nas ne bi raspustio u molitvi. Bog vas blagoslovio.